Izvor: Internet

Električni automobili su učinkoviti, zahtijevaju minimalno održavanje i daju impresivne performanse. Međutim, nabavna cijena novog EV-a za sada u Hrvatskoj odbija većinu vozača, što postavlja pitanje: možete li svoj stari automobil s motorom s unutarnjim sagorijevanjem (MUS) pretvoriti u električni pogon (EV)?

Pročitajte kako biste saznali što je potrebno za ugradnju električne preinake i je li to pametno, isplativo rješenje ili skupa novotarija koju je najbolje izbjegavati.

Proces preinake konvencionalnog oldtimer automobila u električni:

Osnove preinake vašeg MUI automobila u EV uključuju uklanjanje pogonskog agregata, ispušnog sustava, hladnjaka i mjenjača u korist električnog motora i baterije. Neke pretvorbe zadržavaju određene komponente, dok su druge izrađene po narudžbi i koriste sve nove dijelove. Zvuči jednostavno, ali, kao i uvijek, zamka je u detaljima.

Iako je električni motor daleko manji od konvencionalnog benzinskog motora, dodatna težina baterija i njihov smještaj opteretiti će kočnice, ovjes i šasiju, dok se pomoćni sustavi poput servo upravljača i klima uređaja moraju modificirati kako bi sve funkcioniralo.

U većini slučajeva morat ćete nadograditi dodatne strukturne komponente kako biste u proračun uvrstili dodatnu težinu dok će se krajnji rezultat činiti jednostavnijim i imati mnogo manje pokretnih dijelova, tj. proces nije nimalo jednostavan.

Učinite to sami kod kuće:

Popularnost preinake oldtimera iz konvencionalnih u električne automobile je u svijetu u sve većem porastu, a tako i broj tvrtki koje nude komplete za preinaku  po principu “ključ u ruke”. Iako su dostupni generički kompleti, velika većina pretvorbi usmjerena je na klasike. Cijene za prerađene automobile počinju od oko 30.000 eura i dosežu do 500.000 eura za potpuno pre-modificiran klasični automobil.

Izvođenje preinake u kućnoj radinosti općenito će koštati puno manje, međutim, morat ćete se višestruko pripremiti za modifikaciju mehaničkih i električnih komponenti vašeg vozila i imati dosta vremena na raspolaganju.

Gruba procjena za električne komponente i baterije je oko 10.000 eura, a dodatne performanse i veći domet dva su glavna faktora koji određuju krajnju cijenu. Povjerenje koje ćete ukazati izabranom  kvalificiranom mehaničaru i električaru može biti, a i ne mora  biti sretno rješenje po vas kao investitora samog projekta preinake oldtimer vozila iz MUI u EV.

Tvrtke koje se bave ovakvim preinakama u Europi nude i univerzalne EV komplete kao i EV pakete za klasične Ford Mustange, VW Bube, Land Rover Defendere i neke francuske klasike kao što su Citroen DS i Renault 4. Ako radije odaberete specijalizirani put, ključ u ruke, postoji i dodatna opcija. Neki konstruktori omogućuju vraćanje automobila u prvobitno stanje u budućnosti ako vam je ta opcija potrebna.

Koliko košta preinaka automobila u električni?

Komplet za „uradi sam“ koji instalirate sami kod kuće u svojoj radionici košta otprilike 15.000 eura, dok preinake od strane stručnjaka počinju od 30.000 eura.

Može li se svaki automobil pretvoriti u električni?

Teoretski, bilo koji MUI automobil može se pretvoriti u električni, iako su neka vozila prikladnija za preinaku od drugih. Stariji automobili manje su složeni, a promjene potrebne za ugradnju električnog pogona obično su manje zahtjevne nego na modernijem vozilu. Performanse koje možete dobiti pretvorbom u EV uvelike ovise o tome koliko ste spremni potrošiti i koliko snage i dodatne težine donorski automobil može podnijeti. Kao primjer, preinaka Mini koristi mali motor Nissan Leaf i bateriju od 20 kWh koja nudi brze performanse s dometom od 113 km. Po potrebi se domet može povećati s većom baterijom.

Izlazne snage kreću se od 45 ks do 660 ks i više, a uz trenutnu isporuku snage električnog motora, vaše bi se preuređeno vozilo trebalo činiti mnogo živahnijim nego prije. Najveća brzina može biti niža (ali još uvijek dovoljna za autoceste), ali performanse ubrzanja pri kretanju iz mjesta i pretjecanja trebale bi biti osjetno bolje. Većina stručnjaka tvrdi da njihove pretvorbe rade između 150-350 kilometara s punjenjem, ali to isključivo ovisi o veličini baterije.

Koji modeli oldtimer automobila su najbolji za preinaku u EV?

Ovo je naš prijedlog od 10 modela klasičnih automobila (oldtimera) za pretvaranje u električne:

Kratki osvrt na povijest električnih automobila:

Prvi električni Porsche ikada napravljen pronađen je u štaglju u Austriji gdje je stajao više od 100 godina. Vozilo se zove “Egger-Lohner električno vozilo, model C.2 Phaeton” — skraćenog imena “P1” — a konstruirao ga je osobno Ferdinand Porsche 1898. Sljedeće godine, Porsche se je sa P1 predstavio na izložbi/utrci električnih vozila u Berlinu i osvojio prvo mjesto, završivši stazu od gotovo 40 kilometara 18 minuta brže od sljedećeg natjecatelja. Nedugo nakon toga, vozilo je otišlo u zaborav, a Porsche se okrenu tada razvoju pristupačnijih benzinskih agregata i razvoju dizajna preteče današnjih automobila. Električna kočija završila je u austrijskom štaglju davne 1902. godine, gdje je stajala sve do nedavno.

Domet električne kočije bila je do 80 kilometara s maksimalnom brzinom od 35 kilometara na sat.

P1 je pronađen i premješten u Stuttgart u Njemačkoj, gdje je renoviran i smješten u Porsche muzej. Ono što je ostalo od vozila je njegov drveni i metalni okvir te prednji dio, koji drži upravljač i stoljeće staru kontrolnu ploču koja mjeri napon i amperažu. Kao što puno ime kaže, P1 je zapravo električno vozilo. Porsche je kazao da je vozilo moglo prijeći gotovo 80 kilometara odjednom i da je imalo maksimalnu brzinu od oko 35 kilometara na sat. Motor vozila je težio 130 kilograma i navodno je mogao razviti od 3-5 konjskih snaga kako bi se postigla maksimalna brzina. Cijelo vozilo težilo je gotovo 1300 kilograma i oslanjalo se na dobavu struje iz 453 kilograma teških baterija.

Hrvatsko električno vozilo:

Hrvatski Tesla Inc. nekada se zvao Đuro Đaković, a da je preživio privatizaciju i pretvorbu imao bi 60 godina i električni kiper. Još 60-tih godina prošlog stoljeća u Slavonskom Brodu. Točnije u tvornici Đuro Đaković proizvodilo se električno vozilo odnosno preciznije električni radni kiper. Naime, isti je bio radni stroj velike snage, i malog utroška električne energije. Jedno punjenje baterija izdržalo je do 10 sati rada kipera, dok je narednih 10 sati trajalo punjenje. Stroj savršen za smjenski rad od 8-10 sati. Kiper je dostizao brzinu od 80 kilometara na sat, a izrađen je na bazi agregata električne lokomotive kao model umanjene električne motorne verzije. Tisuće ovih kipera proizvedeno je i prodano uglavnom na istočna ruska tržišta te na tržišta trećeg svijeta zemalja u razvoju, a najviše ih je prodano u Indiji. Znakovito je da je zapadno tržište činilo sve da spriječi prodaju ovih kipera na zapadno tržište i to su pravdali uglavnom izlikom da kiperi nisu dovoljno ispitani i da nisu “pouzdani”. S naletom privatizacije u Hrvatskoj 90-ih godina prošlog stoljeća pogon za proizvodnju električnih vozila je privtiziran te nova menadžerska struktura Đure Đakovića restruktuira posrnuli industrijski gigant prestaje s proizvodnjom električnih vozila te poslovanje usmjerava ka “modernijim” poslovnim modelima.